OBIČAJI

 Proljetni ciklus godišnjih običaja na otoku dijelio se na dva područja: jedno su bili pokladni (od Sveta Tri kralja do Pepelnice), a drugo uskrsni običaji. U obilježavanju pokladnih običaja bila su uočljiva tri elementa: ples, maskiranje i spaljivanje karnevala, a spominjao se i običaj biranja pokladnog kralja i kraljice. Posljednja velika proslava Karnevala održana je 1935. ili 1936 godine. Uskrsni običaji vjerskog su značaja i dandanas se na otoku štuju crkveni običaji vezani uz Korizmu, Cvjetnu nedjelju i Veliki tjedan.

U jesen i zimu život na otoku postaje mirniji i manje je slavlja i svetkovina. U jesen su najčešća bila vjenčanja te obilježavanje dana Svih Svetih i Dušnog dana. U zimskom pak periodu ističu se običaji oko Božića tako da i danas mještani organiziraju dijeljenje poklona djeci na Sv. Nikolu kao i prije mnogo godina.

KRALJ OD SILBE

Od 16. do 19. stoljeća na Silbi je postojala institucija kralja kojeg su većinom glasova birali mještani na blagdan Sv. Stjepana. Kraljeva je vlast trajala 12 dana, a kralj je za to vrijeme nosio mjedenu krunu i dijelio pravdu u svim tužbama i prepirkama. U spomen na to vrijeme kruna se danas čuva u riznici župne crkve, a postoji i opera “Kralj od Silbe” iz 19. stoljeća koja prenosi uspomenu na taj događaj.

GRB Od 1907. godine u opticaju je silbenski štit trouglastog oblika udubljen s desne i lijeve strane. Razdijeljen je na četiri polja i sastoji se od više slika i boja. Prvo polje srebrne je boje, a označava čistoću, djevičanstvo i poniznost. Na njemu je slika Sv. Josipa, zaštitnika otoka. Drugo polje je crveno, a ta boja označava kraljevsku čast i ljubav prema Bogu te pravednost. U ovom polju naslikana je metalna kruna, kao sjećanje na običaj krunjenja kralja na Silbi. Treće polje plave je boje i označava jakost, bdijenje, pobjedu i ljubav domovine. U ovom je polju slika triju najvećih kula (kaštela) koje su otočani gradili kao obranu od gusara. Četvrto polje je bez boje, a slika u njemu označava manzeru, brod iz 18. stoljeća i podsjetnik je na zlatno doba silbenske mornarice

MUZIKA I NOŠNJA

Pjesnički nadareni muškarci i žene u obliku pjesme obrađivali su važnije događaje u mjestu i nizali stihove u desetercu. Pjesma je pratila sve, a osobito žene na svakom koraku i pri svakom poslu. Neke pjesme izvodili su uz silbenski tanac (ples) i taj se običaj ponovno počeo njegovati i izvoditi. U kolovozu mladi Silbenjani obučeni u nove nošnje prolaze kroz selo i izvode ples uz pratnju harmonike. Stara narodnja nošnja ne nosi se već desetljećima, a za žene sastojala pokarvače, bijele na glavi, tkanice (pasa), modre suknje i crnog bezrukavnjaka, dok se muške nošnje nitko ne sjeća. Nova nošnja napravljena je nedavno?

ARHEOLOŠKI NALAZ U uvali Pocukmarak zaštićeno je podmorsko arheološko nalazište antičkih sarkofaga. Tijekom 5. i 6. stoljeća mnoge porodice na Silbi naručile su sarkofage za pokop članova obitelji i smjestile ih u samoj crkvi ili u njezinoj blizini. Dolaskom novog stanovništva ti sarkofazi i njihovi poklopci poslužili su kao građevinski materijal za izgradnju malog gata u ovoj uvali. Tako su ranokršćanske grobnice prekrivene kamenom gomilom sačuvane do današnjeg dana i mogu se gledati pod morem.

U istoj uvali pronađen je rimski novčić rimskog cara Antonija Pia iz 161. godine kao i mnogo ostataka žara, osti i opeka iz istog perioda.

CRKVE I KAPELICE Od župne crkve Porođenja blažene djevice Marije u centru sela pa sve do crkve Sv. Marka na groblju u pravilnim razmacima uz put smješteno je sedam bijelih kapelica. Svaka kapelica označava po dva stajališta Križnog puta kojim je kroz Silbu prolazila crkvena procesija uoči blagdana Uskrsa. Na otoku se nalaze još šest zavjetnih crkava koje su gradili ili dali graditi pomorci.

Najstarija je crkva Sv. Ivana Krstitelja iz 15. stoljeća. Današnja župna crkva Porođenja blažene djevice Marije započela se graditi 1800. godine, a posvećena je 1850. godine. Ima sedam mramornih oltara, a crkveni toranj udaljen je oko 20 tak metara od župne crkve i izgrađen je u 18. stoljeću na mjestu gdje je bila crkva.

STRAŽARNICE I KAŠTEL Za potrebe obrane od gusara Silbenjani su podizali stražarnice: četiri na ulazu u selo i dvije van sela. Neki ostaci stražarnica još uvijek se mogu pronaći u Papranici, Mulu i u Portu Sv. Ante. Ta posljednja ujedno je i najbolje sačuvana, a sagrađena je tijekom 17. stoljeća.

Za vrijeme uzbuna ljudi su se sklanjali u tvrđave zvane Kašteli. Spominju se četiri, a danas jedini prepoznatljivi ostaci jedne od njih nalaze se u blizini škole. One su imale ulaz na 2 metra visine koji je s kamenim skalama povezivao pokretni most i imale su puškarnice za obranu. Ovo je priča iz 16., 17. i 18. stoljeća, a porastom broja stanovnika krajem 18. stoljeća počela je izgradnja kuća sa sistemom obrane.

TORETA Najčešće spominjana znamenitost Silbe je Toreta. To je šesterokutan toranj s vanjskim spiralnim stubištem. Nalazi se u centru sela, u blizini mjesne pošte i visoka je 15 metara. Toretu je, prema predaji, u 19. stoljeću podignuo kapetan Petar Marinić kao uspomenu na neprežaljenu ljubav.