Malo povijesti
Otok Silbu u X stoljeću spominje bizantski car Konstantin VII Porfirogenet.  U djelu De administrando imperio nalazi se detaljan opis većine naroda koji su graničili s Bizantskim carstvom, a Silbu spominje pod imenom Selbo. Po nekim riječ je o grčkoj riječi silbon (pjesak), dok drugi smatraju da je to grčka inačica latinske riječi silva (šuma). Iz tog djela saznajemo da je Silba naseljena još u rimsko doba, ali nije poznato jesu li Rimljani romanizirali starosjedioce (Liburne) ili su osnovali novu koloniju.

Sljedeći povijesni izvori spominju da su otok u 8. st. naselili Hrvati i od 827. godine Silba pripada zadarskoj općini.  Godine 1073. hrvatski kralj Petar Krešimir (na molbu sestre opatice Čike) daruje Silbu samostanu Sv. Marije u Zadru, a otok kasnije dolazi u vlast Mletačke republike.
Kontinuirana naselja na otoku mogu se pratiti od kraja 15. i početka 16. stoljeća. Tada i počinje najveći procvat otoka zahvaljujući pomorcima i trgovcima. Godine 1639. Mlećani Silbu prodaju kapetanu Frani Soppeu (za 12 350 zlatnih dukata), a nakon njega otok je u posjedu glasovite mletačke obitelji Morosini.

Obitelj Morosini otok 1838. godine prodaje Marku Ragusinu iz Velog Lošinja, inače bogatom povratniku iz Amerike. Zbog 13-godišnjeg spora s mještanima oko poreza, Ragusin otok odlučuje prodati Silbenjanima za ukupno 5025 bavarskih talira. Vijest o otkupu na otok je stigla 19. ožujka 1852. godine i u spomen na taj događaj Silbenjani svake godine svetkuju blagdan Sv. Josipa.
Otok Silba danas administrativno pripada Zadru.

Kapetani i kapetanske kuće

U 17. stoljeću započeo je procvat silbenskog pomorstva i Silbenjani su bili nadaleko poznati kao dobri i iskusni kapetani. Njihovi brodovi najviše su se bavili prijevozom stoke iz Dalmacije, Istre i Hrvatskog Primorja do Mletačke republike. U upotrebi su bila dva tipa jedrenjača: manzere i kastrere, a Silbenjani su se veoma ponosili svojom mornaricom. Mnoge kuće  pričaju o blagostanju i o radu tadašnjih mornara i trgovaca. U njima su razne slike brodova kojima su njihovi vlasnici plovili kao i namještaj i suđe nabavljeno u Kini, Japanu ili Africi i Americi. No, težak udarac silbanska mornarica je dobila u doba napoleonskih ratova, a naglo opadanje započelo je pojavom parobroda polovicom 19. stoljeća. Tada započinje i emigracija lokalnog stanovništva u Ameriku i Australiju te naglo opadanje broja lokalnog stanovništva.

Silba danas

Danas Silba broji 1200 stanovnika. Preko zime na otoku ostane tristotinjak mještana, ali broj se tijekom ljetnih i jesenskih mjeseci povećava. Danas je najpopularnija grana gospodarstva na otoku turizam, ali povećava se broj malih proizvođača sireva i vina te proizvoda za njegu lica i tijela baziranih na prirodnim sastojcima. Dva su pristaništa za brod: zapadno (Mul) je starije i glavno, a Žalić je novije.